Pozicija "Na revolucionarnim sudovima"

SVE-RUSKI CENTRALNI IZVRŠNI ODBOR

UREDBA

od 18. ožujka 1920

O REVOLUCIJSKIM TRIBUNALIMA (POLOŽAJ)

Uvodni članak

U skladu s uputama siječanjskog zasjedanja Sve-ruskog Središnjeg izvršnog odbora 7. saziva, predsjedništvo Središnjeg izvršnog odbora odlučilo je:

1. U cilju ujedinjavanja aktivnosti tijela za borbu protiv kaznenih djela protiv radničkih i seljačkih vlasti, te reda uspostavljenog revolucijom, u vrstama postizanja jedinstva u primjeni mjera ekstremne represije u slučajevima takvih djela i u izmjeni uredbe o revolucionarnim sudovima od 12. travnja 1919. (Pukovnik Uzak., 1919, N 13, čl. 132) i dekretom Revolucionarnih vojnih sudova od 20. studenoga 1919. (pukovnik Uzak., 1919, N 58, čl. 549), kao glavni zakon o Slijede revolucionarni sudovi Republike predstaviti ih propisi.

2. Usklađivanje postojećih Pravilnika o vojnim sudovima, Vojnoj željeznici, Sudovima Sjedišta snaga unutarnjih sigurnosti i drugim sudovima, koji se mogu organizirati u budućnosti, budući da će ih zakon odrediti suprotno objavljenim Pravilima.

Propisi o revolucionarnim sudovima

Čl. 1. Revolucionarni sudovi u Republici osnivaju se radi posebne svrhe da ispitaju slučajeve koje su im uputila povjerenstva za izvanredna stanja, posebne odjele i komisije za dezertiranje o dezerterima i koje su sudovi prihvatili na razmatranje. Sukladno tome, sudovima se, u granicama sadašnjih uredbi, odobrava neograničeno pravo određivanja mjera represije. Pored povjerenstava za izvanredne situacije i posebnih odjela, pravo upućivanja predmeta izravno na sudove pripadaju Narodnom povjerenstvu za pravosuđe, Narodnom povjerenstvu za unutarnje poslove, Narodnom povjerenstvu inspektorata za radnike i seljake, mjesnim pokrajinskim izvršnim odborima i predsjedništvima mjesnih vijeća narodnih sudaca koje su predstavili narodni suci.

Razlog za pokretanje predmeta u sudovima može biti, štoviše, svaka izjava građana ili izvješća službenika, upravnih ureda, vojnih i civilnih pravosudnih tijela, priznanje, kao i sama odluka Međunarodnog suda, donesena na sudskoj raspravi kada se razmatra drugi slučaj. U tim slučajevima, sudovi im šalju sve zahtjeve komisijama za hitne slučajeve za istragu.

Napomena. U povlačenju iz čl. 1, u cilju borbe protiv prekršitelja radne discipline, očuvanja revolucionarnog reda i borbe protiv parazitskih elemenata stanovništva, ako se istragom ne uspostave dovoljni podaci za upućivanje slučajeva o njima u kazneni progon, za All-Rusku komisiju za izvanredna stanja i Pokrajinska povjerenstva za izvanredna stanja s odobrenjem All-Russian Povjerenstvo za izvanredna stanja zadržava pravo pritvaranja takvih osoba u prisilni radni logor na razdoblje od najviše 5 godina.

Čl. 2. Nadležnost revolucionarnih sudova je:

1. O kontrarevolucionarnim djelima.

2. Slučajevi velikih špekulacija robom i predmetima.

3. Slučajevi velikog nedoličnog ponašanja osoba optuženih za pronevjeru, prijevaru, nepravilno izručenje naredbi i sudjelovanje u špekulacijama u jednom ili drugom obliku, kao i drugih istaknutih službenih nedoličnog ponašanja, uključujući podmićivanje.

4. Slučajevi očite diskreditacije vlasti od strane sovjetskih radnika.

5. Slučajevi dezertera prepoznatih kao zlonamjerni i prikrivači dezertera, budući da će takvi slučajevi povjerenstava za suzbijanje dezertiranja biti prepoznati kao prekoračenja njihove nadležnosti, kao i saučesnici i poticatelji dezerterstva.

Definicije Međunarodnog suda o prihvaćanju ili neprihvaćanju za njihovu proizvodnju slučajeva koji su im prethodno navedeni su konačni i nisu podložni žalbi. Sudovi imaju pravo prihvatiti njihovu proizvodnju iz slučajeva poslanih izvan navedenih kategorija i slučajeva bilo kojeg drugog djela, ako vide znakove opasnosti za R.S.F.R. ili zapovijedi uspostavljene u njemu.

Čl. 3. Revolucionarni sudovi osnivaju se u svim pokrajinskim gradovima Republike, jedan po pokrajini. Iste sudove mogu osnovati lokalna vijeća u dogovoru s Narodnim komesarijatom za pravosuđe u gradovima s najmanje 200.000 ljudi.

Čl. 4. Što se tiče vojno-revolucionarnih sudova na frontama i tribunala koji su osnovani u pozadini, ali podređeni Revolucionarnom vojnom sudu Republike, kao i vojnim sudovima osnovanim radi zaštite vojnog stanja, postoje posebne odredbe izmjene i dopune Pravilnika, koje su izravno navedene u ovom Pravilniku.

Čl. 5. Objavljivanjem ovog Pravilnika, Odluka predsjedništva Sve-ruskog Središnjeg izvršnog odbora o izvanparničnim ovlastima Komisije za izvanredne situacije od 20. lipnja 1919. (Sobr. Uzak., 1919, N 27, čl. 301), Uredba o Posebnom sudu od 21. listopada 1919. Uzak., 1919, N 53, članak 504) su otkazani. Ukidaju se svi postojeći vojni sudovi za hitne slučajeve i druge hitne ustanove s pravosudnim funkcijama, kao i revolucionarni sudovi osnovani na drugačiji način ili ne na temelju pravila utvrđenih ovom Uredbom.

Organizacija tribunala

Čl. 6. Revolucionarne sudove biraju lokalna vijeća i pokrajinski izvršni odbori koji se sastoje od jednog predsjednika Suda i dva člana Međunarodnog suda, uključujući i jednog iz mjesnog odbora pokrajinske komisije za izvanredna stanja. Mjesno vijeće obavještava Kasacijski sud o izboru ili promjeni sastava Suda, koji ima pravo opravdano osporiti predsjednika Međunarodnog suda. Pokrajinski izvršni odbori mogu, u okviru država Tribunala i ovisno o lokalnim potrebama, kao i za posjete Međunarodnog suda, sastaviti drugi i treći sastav triju članova, koji rade po ovom Pravilniku po nalogu predsjednika Međunarodnog suda, koji imenuje i predsjedanje tim skladbama.

Napomena. Član Tribunala, član mjesnog odbora Pokrajinskog povjerenstva za hitne slučajeve za vojna i vojno-željeznička suda, u skladu s pravilima i postupcima utvrđenim u Pravilniku o sudovima, zamijenjen je u vojnim sudovima članom kojeg imenuje šef Posebnog odjela, a za željezničke sudove član podnijeti lokalnoj Okružnoj komisiji za hitne slučajeve prijevoza.

Čl. 7. Članovi Međunarodnog suda biraju se na razdoblje od 3 mjeseca. Svaki član Suda može biti ponovno izabran ili opozvan prije isteka roka odlukom istih vijeća i pokrajinskih izvršnih odbora.

O preliminarnoj istrazi predmeta pred sudovima i istražiteljima izvjestitelja Tribunala

Čl. 8. Prethodna istraga slučajeva iz čl. Odredbe članka 2. ovog Pravilnika koje se dostavljaju Međunarodnom sudu na razmatranje donose komisije za izvanredna stanja, posebne odjele i druga tijela koja imaju pravo uputiti predmete tribunalu. Ako predmeti podneseni tribunalu zahtijevaju dodatnu istragu, Tribunal ih upućuje na daljnju istragu, kao i na hitna povjerenstva, posebne odjele, komisije za izvanredna stanja u prometu, Komisiju za kontrolu napuštanja ili na tijela od kojih je slučaj došao. Ako se predmet pošalje Sudu, na temelju čl. 1 ovog Pravilnika, a ne od povjerenstava za izvanredna stanja, ovisi o tome da Sud priznaje da je istraga dovoljno završena, s njegovim neposrednim imenovanjem na raspravu.

Napomena. Što se tiče vojnih sudova i sudova vojnih željeznica, do potpunog spajanja postojećih neovisnih istražnih tijela s odgovarajućim posebnim odjelima i Komisijom za izvanredne situacije u prometu, istražni uredi određenih sudova privremeno se zadržavaju.

Čl. 9. Za pripremu izvješća o dolaznim predmetima i sastavljanje mišljenja o njima u sudovima, postoje posebni istražitelji-izvjestitelji, a predsjednik Međunarodnog suda imenuje jednog od članova Međunarodnog suda za praćenje njihovih postupaka. U iznimnim slučajevima, tribunali mogu tim istražiteljima odrediti provođenje dodatnih istražnih radnji u predmetima koji se vode za vlastite postupke, bez izričitog upućivanja takvih slučajeva Komisiji za izvanredna stanja ili posebnim odjelima radi daljnje istrage. Izvjestitelji u slučajevima administrativnih sastanaka Tribunala mogu biti članovi samog Suda, koje imenuje predsjednik, kao i istražitelji-izvjestitelji za odgovornost, međutim, član Međunarodnog suda koji nadzire njihove postupke. Sudovi imaju pravo provjeravati istražne radnje u svim slučajevima koji su već primljeni, kao i onima koje još uvijek rade Povjerenstva za izvanredna stanja i Posebni odjeli, u slučajevima u kojima su istražne radnje već završene.

Čl. 10 Odluka istražitelja Međunarodnog suda o uhićenjima, jarcima, pretresima, puštanju na slobodu onih koji su uhićeni i promjeni mjere ograničenja, kao i dovođenje novih osoba kao optuženika, vrijedi samo pod potpisom predsjednika Međunarodnog suda, prema izvješću člana Međunarodnog suda koji je zadužen za praćenje izrade dodatnih istraga. ovom slučaju. Pitanje odbacivanja predmeta prije suđenja rješava Plenarna sjednica Tribunala na Upravnom sastanku.

Čl. 11. Istražne radnje u županijama dodjeljuju se Pokrajinskoj izvanrednoj komisiji.

Prilikom imenovanja dodatnih istražnih radnji, sudovi mogu, osim toga, koristiti sva dostupna istražna i istražna tijela na licu mjesta.

Čl. 12. Članovi Suda, na zahtjev Međunarodnog suda, imaju pravo posjećivati ​​mjesta pritvora i provjeravati obrasce pritvora, izvještavajući na sastanku Tribunala o utvrđenim kršenjima s prijedlogom o promjeni mjere ograničenja u instituciju koja je uhićena. Potonji je dužan osuđenika osloboditi u roku od sedam dana ili dati obrazloženo objašnjenje povodom prigovora Tribunala.

O pripremnim radnjama tribunala

Čl. 13. Svi dolazni predmeti, najkasnije 7 dana od dana primitka, prijavljuju se relevantnom članu Međunarodnog suda na Upravnom sastanku Međunarodnog suda, na kojem je na njemu da odluči hoće li ili neće odmah imenovati slučajeve za saslušanje, au ovom slučaju Tribunal odobrava istražitelja i rješava pitanja ili ne poziva svjedoke i vještake ispitane tijekom preliminarne istrage, priznaje obranu i progon i druga pitanja koja se pojavljuju u predmetu i peticije, ili odluči dalje i / ili izvođenje određenih dodatnih istražnih radnji, odnosno prestanka predmeta, ako u navodnom činu ne uspije razaznati znakove navedene u čl. 2 ove Uredbe, s uputom u ovom slučaju, predmetu na odgovarajućem pravosudnom mjestu, donoseći ovu posebnu odluku. Ako je slučaj prihvatio Međunarodni sud i zaključak istražitelja je odobren, stvarno saslušanje predmeta trebalo bi se održati najkasnije tjedan dana od trenutka kada je razmotren na sastanku.

Napomena. U slučajevima nagomilavanja velikog broja predmeta, posebno onih dezertera, te nemogućnosti razmatranja s točnim poštivanjem rokova navedenih u ovom članku, formira se paralelni sastav Tribunala, kojem je povjereno posebno razmatranje predmeta navedene kategorije.

Čl. 14. Prilikom rješavanja pitanja sazivanja predmeta prethodno saslušanih svjedoka i vještaka i dopuštanja tužitelju i obrani, Revolucionarni sud se isključivo pridržava stupnja jasnoće predmeta, dokaza o zločinu i potrebe da se osobno ispitaju svjedoci kako bi potvrdili svoje iskaze dane u prethodnoj istrazi. nepotpunost ili nedosljednost. Ako Međunarodni sud prizna cjelovitost, kategoričku prirodu, pouzdanost i savršenu jasnoću svjedočenja tih osoba. Tribunal ima pravo da ih ne poziva na suđenje, bez obzira na materijalnost njihovog svjedočenja u predmetu.

Čl. 15. U slučaju spora za daljnju istragu ili imenovanje određenih dodatnih radnji, postupak i zaključak istrage trebali bi uslijediti u roku od mjesec dana. Da bi se produljio rok, potrebna je presuda Međunarodnog suda.

Čl. 16. U sudovima svih kategorija, uključujući vojne i vojne željeznice, optuženom su priopćeni potvrđeni zaključak istražitelja i definicija Međunarodnog suda o pozivanju svjedoka, vještaka i dopuštanja tužitelju i odbrani. Štoviše, u slučaju njegovog zahtjeva, okrivljeniku bi trebalo omogućiti da se upozna sa svim postupcima u predmetu. Razmatranje slučaja ne može se obaviti prije 24 sata od dana dostave preslike mišljenja. Optuženi ima pravo podnijeti tužbe i pritužbe na istragu. Svi ti zahtjevi su priloženi uz slučaj i riješeni izravno na sudskom ročištu, ako se o osnovanosti tih prigovora (prihvaćanje obrane i drugih) odlučivanje Tribunala nije dogodilo kada je predmet zakazan za saslušanje ili na posebnoj distribucijskoj sjednici.

Tužiteljstvo i obrana u sudovima

Čl. 17. Pravo na sudjelovanje u procesuiranju i obrani u potpunosti ovisi o Sudu i ovlašteno je na sastanku regulatora. Branitelji, osim članova Odbora branitelja i tužitelja pod Sovjetima, formiranog po redoslijedu navedenom u Statutu Narodnog suda (Zbirka Uzak., 1918, N 85, čl. 889), mogu biti samo rođaci ili rođaci okrivljenika ili osobe koje uživaju puno povjerenje Tribunala. , Ako Tribunal u svakom slučaju dopusti tužitelju, Sud mora dopustiti ili imenovati branitelja.

O redoslijedu razmatranja predmeta u sudovima

Čl. 18. Sastanci Tribunala su javni i održavaju se u prisustvu optuženog. Izostanak optuženog ne može biti prepreka za saslušanje ako optuženi pristane na to, ili ako je dokazana optužba na utaju suda od strane suda ili ako je optuženik izvan granica R.C.F.C. Tribunal ima pravo odlučivati ​​u tim predmetima, kako o razdvajanju predmeta, tako io svojoj odsutnoj raspravi po vlastitom nahođenju.

Čl. 19. U svim sudovima, uključujući Vojne i vojne željeznice, redoslijed ispitivanja svjedoka i vještaka koji su pozvani na sastanak ovisi o Tribunalu. Tribunal ima pravo obustaviti ispitivanje i ne ispitivati ​​druge svjedoke, ako priznaje slučaj i okolnosti za koje su svjedoci pozvani da provjere, dovoljno su razjašnjeni. Prihvaćanje novih svjedoka koji ranije nisu bili ispitivani tijekom preliminarne istrage i dovedeni na sastanak strankama također ovisi o Tribunalu. Objavljivanje iskaza svjedoka koji nisu bili pozvani na sastanak, prema čl. 14 ovog Pravilnika, bilo zbog ili ne pojavljivanja, objavljivanja i izlaganja dokumenata koji su na raspolaganju u predmetu, prilog novih dokumenata također ovisi o Sudu i dopušten je na vlastitu inicijativu i na zahtjev tužitelja i obrane po vlastitom nahođenju. Svjedočenje okrivljenika koje im je dano u preliminarnoj istrazi može se jednako pročitati.

Čl. 20. U sudovima svih kategorija, tužiteljstvo i obrana, ako su primljeni, imaju pravo pozivati ​​se na sve dokumente i svjedočenja, bez iznimke, koja su priložena uz slučaj, bez obzira na njihovu objavu ili neobjelodanjivanje na sudskom ročištu. Sud ima pravo odlučiti o nedopuštenosti argumenata stranaka nakon završetka sudske istrage, ako priznaje predmet dovoljno razjašnjen sudskom istragom.

Čl. 21. U sudovima svih kategorija, okrivljenik ima pravo postavljati pitanja svjedocima i dati objašnjenja o osnovanosti cijelog predmeta, kao i na svakom dokumentu ili iskazu u bilo koje vrijeme tijekom sudske istrage. Međutim, tribunal može riješiti slučaj ako ga smatra nebitnim. Optuženik uvijek ima posljednju riječ.

Čl. 22. Žalba na istragu može se podnijeti samo ako Međunarodni sud prizna takvu nepotpunu istragu koja se ne može završiti na sastanku Međunarodnog suda. Tribunal se bavi ovom posebnom obrazloženom odlukom.

rečenica

Čl. 23. Kazne se donose većinom glasova. Presude se donose u pisanom obliku, a potpisuju ih svi članovi Tribunala koji su sudjelovali na sastanku. Presuda mora sadržavati: sastav suda, vrijeme saslušanja, ime, ime, prezime, ljeto, klasu optuženika, mjesto, vrijeme i sadržaj kaznenog djela, definiciju mjere represije ili oslobađajuću presudu. О ходе заседания ведется протокол, где отмечаются главные моменты рассмотрения дела, порядок допроса и существо показаний свидетелей и подсудимых, оглашение или предъявление документов, все частные постановления Трибунала, вынесенные им по тому или иному поводу при рассмотрении дела, и все заявления сторон по специальному их о том ходатайству. Содержание прений сторон в протокол не заносится.

Ст. 24. Трибунал выносит приговоры, руководствуясь исключительно оценкой обстоятельств дела и интересами пролетарской революции.

Ст. 25. Nitko ne smije biti nazočan u vijećanju, osim članova Tribunala koji sudjeluju na sastanku.

Čl. 26. Presude Revolucionarnih sudova su konačne i ne podliježu žalbi. Primjerak presude dostavlja se osuđenom najkasnije 24 sata nakon izricanja kazne. U kasaciji se može uložiti žalba na kazne, osim presuda Vrhovnog suda iz Središnjeg izvršnog odbora i kazne vojnih sudova i tribunala jednakih njima, uključujući vojne željeznice.

Čl. 27. Sudovima je dano 48 sati za podnošenje žalbi i prosvjeda od vremena kada su osuđenici predani. Pravo na podnošenje žalbe na istu ili oslobađajuću presudu ima svaki državljanin Republike.

O Kasacijskom sudu

Čl. 28. Kako bi se uspostavila ujednačenost u aktivnostima svih revolucionarnih sudova, nadzirala takve aktivnosti, rješavala proceduralna ili druga pitanja, kao i razmatranje pritužbi i protesta u predmetima koje rješavaju tribunali, uspostavlja se Kasacijski sud s predsjednikom CEC-a Kasacijskog suda kojeg bira CECC sastav članova Odbora Nacionalnog povjerenstva za pravosuđe, njegova dva člana - predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika Revolucionarnog vojnog suda Republike Kasacijskom sudu na toj dužnosti, a članu - izvjestitelju Kasacijskog suda, kojeg imenuje Središnji izvršni odbor.

Čl. 29. Kasacijske pritužbe i prosvjedi protiv osporenih presuda Revolucionarni sud dužan je zajedno s cijelim slučajem uputiti Kasacijski sud u roku od 24 sata od trenutka primitka prigovora, ali istodobno obustaviti izvršenje kazne dok se kasacijska instanca ne riješi donošenjem preventivnih mjera.

Čl. 30. Član izvjestitelja Kasacijskog suda daje mišljenje o pritužbama i prosvjedima i nije prisutan u prostoriji za raspravu.

Čl. 31. Žalbe i prigovori koje je Kasacijski sud primio moraju se razmotriti najkasnije tjedan dana od dana primitka prigovora.

Čl. 32. Prihvat pritužitelja i njihovih zastupnika kako bi podržali pritužbu na sastanku Kasacijskog suda dopušten je od strane suda po vlastitom nahođenju i priopćio im se kada se objavi popis predmeta zakazanih za raspravu.

Čl. 33. Razlog za kasaciju je: 1) priznanje od strane Kasacijskog suda za bitnu povredu koju je Međunarodni sud donio presudu, forme i postupak za razmatranje slučajeva utvrđenih ovim Pravilnikom, i 2) određivanje mjere represije, očito ne odgovarajući osuđenom aktu.

Čl. 34. Predmeti čije su osude osuđeni na temelju stavka 1. čl. 33, Kasacijski sud prebacuje na novo preispitivanje na drugi ili isti sud, ali u novom sastavu.

Čl. 35. U slučaju da je mjera represije priznata kao očigledno nespojiva s postupkom osuđenog od Kasacionog suda, potrebno je promijeniti mjeru represije bez drugog upućivanja na raspravu, šaljući njezine definicije o promjeni mjere represije na odobrenje predsjedništvu Središnjeg izvršnog odbora.

Izvješćivanje tribunala i prava Kasacionog nadzornog suda

Čl. 36. Svi revolucionarni sudovi, uključujući vojne i vojne željeznice, dužni su periodično iu rokovima koje je odredio Kasacijski sud podnositi izvješća i kopije svojih kazni Kasacijskom sudu, dok vojni sudovi podređeni Tribunalu Republike dostavljaju kopije svojih kazni i unaprijed izvještavaju. Revolucionarnom sudu Republike i Željezničkom sudu Glavnom vojnom željezničkom sudu, a preko njih, redoslijedom navedenim dolje, Kasacionom sudu.

Čl. 37. Član izvjestitelja Kasacionog suda podnosi Kasacijskom sudu sažetke aktivnosti svih sudova, kao i obavještavanje o svim povredama koje je utvrdio, predlažući korištenje različitih disciplinskih mjera u odnosu na predsjednika vijeća na sastanku prije smjene i dovođenja na sud uključivo, nego bez obzira na prisutnost ili odsutnost kasacijske tužbe, ako utvrdi da je to potrebno, zatražit će od Međunarodnog suda sve radi inspekcije u postupku revizije. U ovom slučaju, ovisit će o Kasacijskom sudu, priznavajući povrede kao bitne, ukinuti kaznu i prenijeti je na novo razmatranje Međunarodnom sudu s drugačijim sastavom ili promijeniti mjeru represije prema čl. 35. ove Uredbe. Kasacijski sud izvješćuje o svojim aktivnostima predsjedništvu Središnjeg izvršnog odbora i Narodnog povjerenstva pravde.

Napomena. Što se tiče vojnih sudova i sudova koji su mu podređeni, uključujući vojne sudove, dužnosti izvjestitelja da izvještava Kasacijski sud obavlja dužnost predsjednika Revolucionarnog vojnog vijeća Republike, a član izvješća Kasacijskog suda daje svoje mišljenje o njegovim izvješćima, navedene u čl. 37 Prava Kasacionog nadzornog suda u potpunosti se proširuju na sve vojne i vojne željezničke sudove.

Čl. 38. Rješavanje proceduralnih pitanja koja proizlaze iz postupka Suda, kako u kasacijskim tužbama, tako i kao posljedica revizijskih aktivnosti Kasacionog suda, ako njihovo rješavanje zahtijeva temeljno tumačenje članaka zakona i poučavanje određenih uputa svim sudovima za izvršenje, provodi Kasacijski sud putem instrukcija, cirkulara i po preliminarnom izvješću člana-izvjestitelja i nakon odobrenja Narodnog povjerenstva za pravosuđe. Isti se postupak primjenjuje i na cirkularne poruke koje objavljuju Revolucionarni sud Republike, vojni sudovi, podređeni sudovima i vojni sudovi.

O Vrhovnom revolucionarnom sudu

Čl. 39. Vrhovni revolucionarni sud bira predsjedništvo Središnjeg izvršnog odbora koji se sastoji od predsjednika i dva člana i prihvaća u svojim postupcima predmete koje odredi predsjedništvo Središnjeg izvršnog odbora, Narodni komesarijat za pravosuđe i predsjednik All-Russian Emergency Commission. Postupak razmatranja predmeta utvrđenih ovim Pravilnikom primjenjuje se na Vrhovni sud. Funkcije Specijalnog suda u sastavu All-Russian Emergency Commission su u potpunosti prenesene na Vrhovni sud Središnjeg izvršnog odbora.

Čl. 40. Za provođenje preliminarne istrage predmeta upućenih Vrhovnom sudu, osniva se istražna komisija, čiji predsjednik imenuje predsjedništvo Središnjeg izvršnog odbora, s dužnostima člana izvjestitelja na Upravnom zasjedanju Međunarodnog suda i drugim.

Posebna odredba

Ova Uredba stupa na snagu 14 dana nakon njezine objave. Uredi: vojni, željeznički, unutarnji poslovi i Središnja komisija za borbu protiv dezertiranja dužni su u roku od 14 dana od dana objave ove Uredbe uskladiti s njime važeće propise o sudovima koji su podređeni preimenovanim odjelima.

Za predsjedatelja
Sve-ruski Središnja
Izvršni odbor
Y. LUTOVINOV

tajnica
Sve-ruski Središnja
Izvršni odbor
A. ENUKIDZE

Objavljeno: 18. ožujka 1920. Izvor: “SU RSFSR”, 1920, br. 22 - 23, čl. 115, “Vijesti All-Ruskog središnjeg izvršnog odbora”, br. 67, 27.03.1920., “Zbirka zapovijedi Revolucionarnog vojnog vijeća Republike 1920.”

Pogledajte videozapis: Venera po znacimaopis pozicija u ženskom i muškom horoskopu (Listopad 2019).

Loading...

Popularne Kategorije